Područje

Područje

Terra Albona je gastro biciklistička manifestacija koja se održava
na području Grada Labina i Općina Sveta Nedjelja, Kršan, Pićan i Raša.

 

Upoznajte naše područje!

Grad Labin

Prostire se na površini od 71,85 km², a prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji 11.642 stanovnika.

 

Labin je smješten na istočnoj obali Istre i udaljen je 5 km od Rapca, turističkog bisera Kvarnera. Na brežuljku je smješten Stari Grad, a drugi dio grada poznat je pod nazivom Podlabin (prvotno nastao kao rudarsko naselje 30-tih godina prošlog stoljeća). Više od 400 godina u Labinu i okolici odvijala se intenzivna rudarska djelatnost. Rudnici su dugo bili kralježnica labinskog gospodarstva. Rodni grad Matije Vlačića Ilirika, reformatora i prvog suradnika Martina Luthera i mjesto slavne Labinske republike iz 1921. godine, danas je razvijeno kulturno i administrativno središte.

 

Područje Grada Labina čini 17 naselja, to su: Bartići, Breg, Duga Luka, Gondolići, Gora Glušići, Kapelica, Kranjci, Labin, Marceljani, Presika, Rabac, Ripenda Kosi, Ripenda Kras, Ripenda Verbanci, Rogočana, Salakovci i Vinež.

Ciljanim planiranjem i ulaganjem u neposredni gospodarski razvoj, te posrednim ulaganjem u infrastrukturu Grad Labin stvara preduvjete za značajniji gospodarski rast i razvoj. Planirajući ulaganja u infrastrukturu, racionalno i dugoročno, imajući u vidu potrebe stanovništva i gospodarskih subjekata, Grad Labin želi biti partner gospodarstvenicima i pojedincima koji svoj interes vide kroz ulaganje na području grada.

 

Sa svojim prirodnim ljepotama, kulturnim znamenitostima i gospodarskim potencijalom usmjerenim prema malim i srednjim trgovačkim društvima i obrtništvu Labin je postao mjesto u kojem se rado živi i ulaže.

Općina Kršan

Prostire se na površini od 124 km², a prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji 2.951 stanovnika.

 

Prostor koji pripada Općini Kršan nalazi se u centralnom dijelu istočnog priobalnog područja poluotoka Istre. Smještena je između Kvarnerskog zaljeva, Plominskog zaljeva i Plominske uvale, doline rijeke Raše, obronaka srednje Istre i područja Učke i uvale Brestova na obali mora.

 

Područje Općine Kršan čine 23 naselja. To su redom Kršan, Blaškovići, Veljaki, Lazarići, Boljevići, Čambarelići, Kožljak, Jesenovik, Nova Vas, Šušnjevica, Letaj, Kostrčani, Lanišće, Zankovci, Polje Čepič, Zatka Čepić, Purgarija, Plomin, Plomin Luka, Stepčići, Vozilići, Zagorje i Potpićan.

 

Kršan se opravdano može pohvaliti bogatom kulturnom i povijesnom baštinom koja u pojedinim mjestima datira još od 11. stoljeća.

Ljepotu i raznolikost osjeti se bilo da se započne posjet općini od kršanskog Kaštela, gdje je pronađen Istarski razvod, plominske crkvice Sv. Jurja Starog koja krije najstariji poznati glagoljski natpis – Plominski natpis, zapadnih masiva Učke i kaštela Kožljak, romaničke crkve Sv. Kvirina i freske iz 15. stoljeća s detaljima prikaza poklonstva poznatog slikara Alberta, mjesta Čepić i istoimenog jezera koje se isušuje i pretvara u obradiva polja ili od najmlađeg naselja u Istri – Potpićna.

 

Na području općine Kršan isprepliću se ostaci glagoljske i sakralne baštine te starih obrta s modernom turističkom ponudom i raznovrsnošću gastronomskih užitaka, a ako se malo bolje pogleda i osluhne ljepotu prirode ovog kraja, zasigurno ćete vidjeti, a možda i čuti nježni zvon endemične biljne vrste – Istarskog zvončića.

Općina sv. Nedelja

Općina Sv. Nedelja prostire se na površini od 64,00 km2, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji 2.987 stanovnika.

 

Općina Sveta Nedelja nalazi se u istočnom dijelu središnje Istre. Poseban značaj gospodarskog razvoja imala je Industrijska zona Dubrova, izgrađena u vrijeme supstituiranja “Ugljenokopa Raša”, neposredno uz državnu cestu D66. Specifičnost prostora općine Sveta Nedelja je također i njen geografski položaj koji, kao dugogodišnje zaleđe grada Labina, nudi prostor unutrašnje Istre odličnih pogodnosti za ruralni oblik turizma, kao i blizinu obalnog turizma istočne obale Istre.

 

Posebnost na prostoru općine Sveta Nedelja, u okviru kulturne i muzejske djelatnosti je djelatnost Mediteranskog kiparskog simpozija, na području Dubrove, s trajanjem od već tridesetak godina kao muzeja na otvorenom.

Bogatstvo kulturnih dobara evidentiranih na području gotovo cjelokupnog prostora općine Sveta Nedelja, od srednjovjekovnih utvrda na rubu kanjona Raše do ladanjskih sklopova na imanjima labinskih plemića, od kojih su neki kategorizirani kao objekti visokog državnog značaja. Uz konzervatorska istraživanja i građevinsku sanaciju i obnovu, to je jedna od mogućnosti unapređenja izletničkog turizma te time i budućeg razvoja općine.

 

Osobito vrijedan predjel prirodnog krajobraza koji se proteže iznad doline rijeke Raše, uz njenu istočnu obalu, zbog svojih osobina posebnost je na području općine te se kao takav također može uključiti u ponudu izletničkog turizma i doprinijeti gospodarskom razvoju općine.

Općina Raša

Općina Raša prostire se na površini od 80,15 km², a prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji 3.183 stanovnika.

 

U sastavu općine je 23 naselja, a to su: Brgod, Brovinje, Diminići (Sveti Lovreč Labinski), Crni, Drenje, Koromačno, Krapan, Kunj, Letajac, Most Raša, Polje, Raša, Ravni, Skitača, Stanišovi, Sveta Marina, Sveti Bartul, Škvaranska, Topid, Trget, Trgetari, Viškovići.

 

Raša, najmlađi grad u Istri, zbog potreba tamošnjeg rudnika ugljena, izgrađen je u svega 547 dana kao jedan od niza novo izgrađenih gradova (città di fondazione) u doba talijanske uprave, odnosno u vrijeme tzv. fašističke ere. Izgradnja naselja započela je krajem travnja 1936., u travnju 1937. veći dio zgrada bio je dovršen, pa je počelo useljavanje stanara, a Raša je svečano inaugurirana 4. studenog 1937.

 

Na trgu Gustava Pulitzera u Raši nalazi se crkva sv. Barbare. G. Pulizter je projektirao vrlo elegantnu crkvu minimalističkih linija, sagrađenu u obliku prevrnutih rudarskih kolica, sa zvonikom koji asocira na rudarsku svjetiljku.

Nakon drugog svjetskog rata Raša je doživjela paradoksalnu sudbinu. S jedne strane je zbog svoje, nehotične, fašističke prošlosti sistematski zapostavljana i prepuštena propadanju, a s druge je strane kao proizvođač dragocjenog crnog zlata veličana i poštovana, ali sve u cilju njezinog maksimalnog iskorištavanja. U doba jugoslavenske uprave općina Raša integrirana je u općinu Labin, da bi potom u novoj Hrvatskoj državi iznova dobila status samostalne općine. Otada se sustavno vrše napori za valorizaciju ovog nekada izuzetno značajnog rudarskog središta.

 

Današnji najznatniji gospodarski objekt je tvornica cementa u mjestu Koromačno. Dolina Raše i dalje pruža iznimno dobre uvjete za poljoprivredu, a općina ima široki izlaz na more, koji omogućava bavljenje ribarstvom. Turistički sektor čine dva autokampa kapaciteta za nekoliko stotina turista, te preko dvije stotine privatnih iznajmljivača soba i apartmana, kao i znatan broj drugih manjih ugostiteljskih objekata.

Općina Pićan

Općina Pićan prostire se na površini od 50,92 km², a prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji 1.827 stanovnika.

 

Pićan se nalazi u Istri, 12 km jugoistočno od Pazina, na regionalnom putu Pazin-Kršan.

 

U sastavu općine je 10 naselja, to su: Grobnik, Jakomići, Krbune, Kukurini, Montovani, Orič, Pićan, Sveta Katarina, Tupljak i Zajci.

 

Povoljan strateški položaj iznjedrio je prapovijesnu gradinu te je logično da je za vladavine Rima Pićan postao vojno uporište. Od 6. do 18. st. bio je i sjedište jedine biskupije na unutarnjem istarskom području s 12 župa te je tako povezan s Rimskom crkvom oduvijek imao važnu ulogu i moć u središnjoj Istri.

 

Za bizantskog vladanja Pićan je administrativno središte središnjeg dijela Istre. U 10. st. Pazinom i Pićnom vlada akvilejski patrijarh koji je u 12. st. dodijelio pićanski feud utemeljitelju Pazinske grofovije te je kao njen dio Pićan u 14. st. došao pod vlast Habsburgovaca, gdje ostaje niz godina.

Povijesne znamenitosti predvode djelomično očuvani srednjovjekovni bedemi i gradska vrata iz 14. st. pored kojih je nekadašnja biskupska palača. Spomenimo i crkvicu sv. Roka iz 17. st., na groblju crkvu sv. Mihovila s freskama iz 15. st. i župnu crkvu podignutu na temeljima katedrale iz 14. st.

 

Zvonik, visok 48 metara, izgrađen je krajem 19. st. i među najvišima je u Istri. Pokraj njega je položena kamena mjera kojom se nekoć ubirala desetina. Sačuvane su i vrijedne orgulje, mnoge relikvije, natpisi i uspomene bogatog razdoblja biskupskog grada.